Higijena je pola zdravlja, rečenica je koju roditelji ponavljaju djeci već od najranije dobi, a da često i sami ne znaju objasniti zašto je tako. Liječnici upozoravaju da je osobna higijena uistinu jako važna za zdravlje djece pa i odraslih osoba. Osobna higijena uključuje pranje lica i ruku, tijela i kose, higijenu usne šupljine i zuba, higijenu odjeće, higijenu obuće, te higijenu životnog prostora.
Ruke bi se trebale prati nakon svakog ulaska u kuću i prije jela, a naročito nakon upotrebe toaleta, dok se zubi obvezno moraju prati ujutro i navečer, a poželjno bi ih bilo prati i poslije svake konzumacije slatkiša.
Pranje ruku izuzetno je važno, jer su stalno izložene različitim mikroorganizmima (bakterijama i virusima). Prljavim rukama možemo zaraziti sebe, ali i sve koji su s nama u kontaktu. Najčešće bolesti koje se prenose prljavim rukama su bolesti probavnog sustava (trovanja hranom, virusni proljevi), parazitarne bolesti (na primjere, dječje gliste), virusne bolesti (poput hepatitisa A ) ili različite infekcije kože - objašnjava Matilda Kovač Šižgorić, pedijatrica u Poliklinici za dječje bolesti dr. Sabol.
Iako ističe važnost redovite higijene, pedijatrica upozorava da se s higijenom ipak ne smije pretjerivati. Nedostatak ranog izlaganja infektivnim agensima u djetinjstvu u odrasloj dobi povećava sklonost alergijama.
Nedostatak izloženosti tim agensima spriječava tijelo da razvije odgovarajuće alergene i autoimunosne odgovore. Dosta se roditelja zabrine svaki put kad dijete podigne s poda igračku koja mu je ispala iz ruke te je stavi u usta. Pretjeranom brigom za higijenu riskirate da djetetu oduzmete mogućnost stjecanja novih iskustava, da ubijete njegovu znatiželju i želju za istraživanjem i otkrivanjem novoga. Ako zabranite djetetu da se igra u pješčaniku u parku, ili da rukama dira hranu u tanjuru, negirate mu prolaz kroz fazu koja je nužna da bi steklo samostalnost i stvarate u njemu nepovjerljivost prema svijetu.
Dakle, dopustite svom djetetu da se uprlja bez straha tokom igre: to je način da upozna život i svijet. Dovoljno je da ga naučite kako da se dobro opere - jasna je dr. Kovač Šižgorić.
U prvim mjesecima života roditeljima se preporučuje da što manje kemijskih sredstava stavljaju na nježnu djetetovu kožu. Osim vode, preporučuje se samo nekoliko kapi nekog ulja za novorođene ili blagi sapuni namijenjeni isključivo za tu dob. Pedijatri ističu da nećete pogriješiti ako dijete ne perete baš svaki dan jer se mala djeca zapravo nemaju gdje ozbiljno zaprljati. Ipak, kako rastu, raste i njihov istraživački duh pa je svakodnevna higijena gotovo nužna.
Pri odabiru sredstava za kupanje (kao što su šamponi i razne kupke te sapuni) i njegu vašeg djeteta trebate biti veoma pažljivi te voditi računa da se dječjom kozmetikom ne naruši normalan pH kože.
Zubi bi se trebali prati čim izbiju. Dobre su one paste koje ne sadrže abrazivna sredstva, ali imaju fluor. Okus i boja nisu presudno važni, ali mogu pomoći da dijete redovito pere zube. Pri izboru četkice birajte one sintetičkih vlakana i srednje čvrstoće. Mnoge roditelje šokira “miris” potomaka u pubertetu, a upravo ulazak u tu fazu pravo je vrijeme za početak korištenja dezodoransa.
Znojenje je potpuno uobičajena i sasvim normalna pojava. Neka djeca se znoje više od drugih i mogu biti veoma uznemirena zbog toga. Najbolje i najjednostavnije rješenje je redovno tuširanje - objašnjava liječnica.
Većina roditelja se prije ili kasnije susretne s fazom kada njihovi slatki mališani kategorički odbijaju bilo kakav kontakt s vodom i sapunom. Stručnjaci tada savjetuju da kupanje i osobnu higijenu pokušate učiniti što zabavnijim - od toga da djeci dopustite da sami izaberu četkicu za zube ili pjenu za kupanje do toga da im vlastitim primjerom konstantno pokazujete važnost higijene.
Rano je djetinjstvo najprikladnije doba da se steknu higijenske navike, jer je dijete sklono učenju i ima potrebu oponašati starije. Zato će higijenske navike najbrže i najlakše steći ako mu odrasli ukućani uvijek budu trajan primjer. Uzalud je, na primjer, učiti dijete da ‘pere ruke prije jela’ ako ne vidi da to čine i roditelji. Sigurno je da mu roditelji moraju češće pokazivati kako se ruke peru sapunom, kako se ispiru i kako se brišu, odnosno kako se peru zubi, kako se treba urediti i oprati nakon vršenja velike nužde i slično - objašnjava dr. Matilda Kovač Šižgorić.
Pazite - s higijenom se može i pretjerati i to katkad nije nimalo bezazleno. Pretjerano čišćenje vanjskog zvukovoda odnosno uha, može dovesti do iritacija ili infekcija uha. A prečesta upotreba sapuna može iziritirati kožu koja ima prirodni sloj ulja što je štiti od isušivanja. Pri pranju, osim ako se ne koriste vodene kreme i sl. s kompenzatornim mehanizmima, taj se sloj uklanja, čime koža ostaje nezaštićena. Tako da pretjerano pranje može izazvati čak i ekcem.
Preporučavamo da posjetite slijedeće zanimljive blogove
Web Shop:
